Dodaci prehrani i suvremeni stil života

I nekada su se ljudi liječili, znali su za hranu koja ih čini zdravima i vitalnima. Tradicionalna medicina poznata je već nekoliko tisuća godina u Kineza, Grka, Rimljana, Arapa. Konačno, i otac moderne medicine, Hipokrat, živio je prije 2 500 godina, a njegova čuvena izreka glasi „Neka hrana bude tvoja medicina, a medicina tvoja hrana“. Zdravo se hraniti znači u organizmu postići ravnotežu bjelančevina, vitamina, minerala, ne dopustiti „divljanje“ slobodnih radikala, povišenje „lošeg“ kolesterola, postići optimalnu probavu, zadržati snagu, zdrave mišiće, kosti, unutarnje organe, a najvažnije je srce, ali kod toga postići i dobro raspoloženje. Nutricionisti tvrde da bi za optimalnu ravnotežu trebalo dnevno uzimati pet obroka svježeg voća i povrća, što je teško postići u kontinuitetu. Zato je nastala eksplozija dodataka prehrani koji pomažu cjelokupnom balansu organizma, čime se postiže vitalnost, te harmonija tijela i duha.

Znalo se oduvijek za tradicionalne pristupe, ali su suplementi, dakle dodaci prehrani, doživjeli eksploziju tek u recentno doba.

Počelo je zapravo Clintonovim potpisom na čuveni Dietary Supplement Health and Education Act (DSHEA) 1994. kojim se regulira područje dodataka prehrani u SAD-u. U definiciji, u tom aktu, između ostaloga stoji da su „dijetetski suplementi: minerali, vitamini, biljne vrste, aminokiseline i drugi prehrambeni sastojci koje čovjek koristi kao dopunu prehrani da bi povećao ukupni dnevni unos…“.

Amerika je tada doživjela pravu revoluciju, jer su ljudi počeli vjerovati u prirodu koja im koristi za održavanje zdravlja, intelektualnih sposobnosti, jača imunitet i liječi kad treba. Pored toga, dnevno se provodi sve više kliničkih ispitivanja, tako da i oni donedavno skeptični liječnici sve više i sami preporučuju dodatke prehrani. Prema izvješćima Food and Drug Administrationa, čak 200 milijuna Amerikanaca danas koristi vitamine, minerale, biljne ekstrakte i druge dodatke prehrani u svrhu postizanja pozitivnih učinaka na zdravlje i vitalnost, a ta je industrija u zadnjih petnaestak godina u SAD-u, u financijskom pogledu, od beznačajnih iznosa narasla na čak 25 milijardi dolara godišnjeg prometa. Primjer SAD-a korisno je sagledati jer je to društvo oduvijek podređeno konkurentskim natjecanjima i zakonima. Kao što je to u gospodarstvu, tako je i među ljudima – uspijevaju samo oni koji su zdravi, vitalni, u snazi, a nije zanemariv ni vanjski izgled. Prema tome, u Americi su dodaci prehrani povezani sa stilom života, željom za održanjem u suvremenom svijetu kojem prijeti i zrak, klima i štetne tvari koje se unose u organizam, a konačno i stresovi kojima je dnevno čovjek izložen sve više i više.

Kao što se dogodilo u cijelome svijetu, tako i kod nas dodaci prehrani zauzimaju većinu prostora u ljekarnama. Ljudi uzimaju dodatke prehrani kao prevenciju za zdravlje srca, krvnih žila (vitamin E, omegu i dr.) da bi održali vitku liniju – jer i pretilost je posljedica suvremenog načina života, da bi održali lijep izgled kože koja je izložena oksidansima iznutra, da bi snizili kolesterol (crvena riža), da pospješe cirkulaciju (ginkgo, ginseng) itd. Što se tiče terapije, sve se više ruše prepreke koje su nekad sintetičke lijekove stavljale na prvo mjesto, jer kliničkih ispitivanja koja se provode za dodatke prehrani ima sve više i više.

Primjerice, Q10 otkriven je tek 1953., a za njegovo otkriće je dr. Mitchell 1978. dobio Nobelovu nagradu. Danas su za taj preparat provedene mnogobrojne studije koje dokazuju njegovu korist u usporavanju starosti, vraćanju energije, a posebno ima mnogo studija u kojima se stavlja taj preparat na visoko mjesto u održavanju zdravlja srca i u liječenju bolesti srca. Zanimljivo je da su u našim krajevima za njega najprije saznale žene mornara koji su im taj „čudotvorni preparat“ nekada nosili iz Amerike kako bi spasile kožu od bora i starenja, dok je danas njegova primjena mnogo veća i šira. Sportaši su ga zbog vraćanja izgubljene energije počeli trošiti u nepotrebno većim dozama, ali su istraživanja pokazala da nisu zabilježene nuspojave.

Slično je i s crvenom rižom, koja djeluje na snižavanje masnoća u krvi. Dok su sintetički statini dokazano štetni za srce, mišićno tkivo i jetru, prirodni lovastatin u crvenoj riži, prema kliničkim istraživanjima, ima dvostruko veći učinak od statina, jer se nalazi u prirodnom okruženju zajedno s drugim tvarima koje istovremeno djeluju na snižavanje „lošeg“ kolesterola. Zato ih nije potrebo uzimati u velikoj količini, pa onda i nisu zabilježene nuspojave. Crvenu rižu Kinezi upotrebljavaju već tisuću godina. Stari Egipćani su pak otkrili zdravo djelovanje češnjaka, pa se čak i faraonima spremao u grobnice za „onaj svijet“… Poznato je bilo u antičko doba i djelovanje matičnjaka za smirivanje, tjeranje „crnih misli“, a od 1611. godine se u samostanima priprema od njih voda Karmelićanka. Fenomen hmelja otkriven je tek nedavno, a ima vrlo široki spektar djelovanja. Kad se proučavalo zdravlje domorodaca u Francuskoj Polineziji, otkrilo se da tome pridonosi biljka noni.

Uporaba prirodnih dodataka prehrani raste i to je dobro, jer ravnoteža dolazi iz prirode, pa ovo područje proučavanja uvodi većina farmaceutske industrije, a sve ga više uvažava i suvremena medicina.

Naime, prevencija je osobito važna za suvremeni život, a u njoj dodaci prehrani igraju veliku ulogu. Riječ je o nečem što nije samo funkcionalno vezano za pojedine učinke, nego i ljudi nastoje održati vitalnost, snagu, zdravlje pa i lijep izgled, što je postalo fenomenom koji zovemo stil života, a on ljude održava zdravima i sposobnima da se uhvate ukoštac s izazovima, dinamikom i promjenama u svijetu koji nas danas okružuje i u kojem se krećemo.